Goldman, Citi i još 19 firmi prave zajednički stablecoin
Bank of America, Goldman Sachs, Citi i još 18 institucija osnivaju firmu koja bi 2027. izdala dolarski stablecoin. Tether i dalje drži 63 odsto tržišta.
Sadržaj
Dvadeset jedna finansijska institucija objavila je u utorak da osniva zajedničku firmu koja će izdavati stablecoin vezan za američki dolar. Na spisku su Goldman Sachs, Citi, Bank of America, Wells Fargo, Deutsche Bank, UBS, Santander i japanski MUFG — dakle banke koje zajedno drže višedecenijske odnose sa najvećim delom svetskog korporativnog novca.
Firma tek treba da bude osnovana, planirano do kraja ove godine, a sam token bi trebalo da bude pušten u opticaj tokom prve polovine 2027. Sve to zavisi od zatvaranja dogovora i od regulatornih dozvola, pa je za sada reč o nameri, a ne o proizvodu koji negde postoji.
| Stavka | Podatak |
|---|---|
| Broj institucija | 21 |
| Datum objave | 1. septembar 2026. |
| Osnivanje firme | druga polovina 2026. |
| Planirano lansiranje tokena | prva polovina 2027. |
| Prva valuta | američki dolar |
| Sledeća valuta | evro, pa ostale G7 valute |
| Regulatorni okvir | GENIUS Act (SAD), MiCA (EU) |
| Ukupno tržište stablecoina | 289,8 mlrd $ |
| Tether (USDT) | 183,3 mlrd $ — 63,3 odsto |
| Circle (USDC) | 73,4 mlrd $ |
Ko je sve u grupi
Iz Severne Amerike učestvuju Bank of America, Capital One, Citi, Fidelity Investments, Goldman Sachs, PNC, Scotiabank, TD Bank Group, Wells Fargo i WisdomTree. Iz Evrope su Santander, BBVA, Commerzbank, Crédit Agricole, Deutsche Bank, Lloyds, Rabobank i UBS. Listu zaokružuju MUFG iz Japana, Sirius International Holding sa Bliskog istoka i Standard Bank iz Južne Afrike.
Grupa nije nastala preko noći. U oktobru 2025. deset banaka je najavilo da zajedno istražuje „digitalni novac pokriven rezervama u odnosu jedan prema jedan, dostupan na javnim blokčejnovima”. Za nepunih godinu dana broj članova se više nego udvostručio.
Token je zamišljen za tri stvari: prekogranična plaćanja, poravnanje trgovine digitalnom imovinom između institucija i, na kraju, maloprodajna plaćanja. Poslednja stavka je i najambicioznija, jer tu banke ulaze na teren na kome već postoje kartične mreže i platforme kakvu je Visa otvorila ovog leta.
Zašto tek sada
Odgovor je uglavnom regulatorni. Američki GENIUS Act i evropska MiCA su prvi put dali bankama pravni okvir u kome mogu da izdaju token vezan za valutu, a da to ne bude poslovanje u sivoj zoni. Kancelarija kontrolora valute u SAD (OCC) trebalo bi da finalizuje svoja pravila u novembru, što se poklapa sa periodom u kome se firma osniva.
Drugi razlog je novac. Izdavalac stablecoina drži rezerve u kratkoročnim državnim obveznicama i zadržava kamatu na njih. Na 180 milijardi dolara rezervi to je posao sa maržom kakvu klasično bankarstvo retko vidi, i banke su to gledale sa strane pune tri godine.
Ako vam nije sasvim jasno šta stablecoin uopšte jeste i po čemu se razlikuje od običnog bankovnog stanja, pročitajte prvo naš vodič o digitalnim dolarima.
Tether ima ogromnu prednost
Brojke pokazuju u šta grupa ulazi. Ukupno tržište stablecoina vredi oko 289,8 milijardi dolara. Tetherov USDT drži 183,3 milijarde, odnosno 63,3 odsto, a Circleov USDC još 73,4 milijarde. Njih dvojica zajedno drže blizu 89 odsto tržišta, a nijedan drugi stablecoin nije vredniji od deset milijardi.
Tether je uz to ove godine prvi put prošao punu reviziju velike četvorke, čime je zatvorio najveću zamerku koja mu se godinama upućivala. Njegov glavni argument više nije samo veličina nego i dokumentacija.
Postoji i trezvenije upozorenje. Société Générale je bila prva velika banka koja je izdala dolarski stablecoin — u opticaju ga ima oko 12,5 miliona dolara. To je manje od promila Tetherove veličine. Bankarski brend očigledno nije dovoljan da neko preseli novac na blokčejn, i to je najveći rizik ovog projekta. Paralelno, druga grupa od 37 institucija pod imenom Qivalis radi na evro stablecoinu.
Šta još nije poznato
Prilično mnogo. Nije objavljeno ime firme ni ime tokena, ni na kojim blokčejnovima će raditi, ni ko će čuvati rezerve, ni kako će izgledati upravljanje, ni pod kojim uslovima će se token menjati za dolare. Uslovi otkupa su za korisnika najvažnija stavka, jer se tu vidi da li je stablecoin zaista isplativ ili samo formalno vezan za dolar.
Otpora ima i sa druge strane. Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard je više puta upozorila da privatno izdati stablecoini nose rizik po monetarnu politiku i finansijsku stabilnost. Istovremeno, anketa firme Fireblocks među 295 rukovodilaca u finansijama pokazala je da njih 90 odsto već koristi stablecoine ili planira da ih koristi — pa se cela stvar svodi na to ko će ih izdavati, a ne da li će ih uopšte biti.
Šta to znači za korisnika
Za sada ništa konkretno. Nema tokena, nema kotacije, nema ničega što se može kupiti — pa ako naiđete na „predprodaju” ili token koji tvrdi da pripada ovoj grupi, reč je o prevari. Isti obrazac se ponavlja posle svake velike najave i vredi ga prepoznati na vreme, o čemu smo pisali u tekstu o kripto prevarama.
Ono što jeste vredno pažnje je smer. Kada Samsung ubacuje stablecoine u novčanik na telefonu, a dvadeset jedna banka osniva zajedničkog izdavaoca, tokenizovani dolar prestaje da bude kripto tema i postaje deo obične platne infrastrukture. Za nekoga ko drži zlato ili bitkoin to ništa ne menja u portfelju, ali menja okvir u kome se te odluke donose.
Sledeći konkretan datum je osnivanje firme do kraja godine. Do tada je ovo samo saopštenje sa mnogo poznatih imena i vrlo malo detalja.
Izvori
Uredništvo Digitalnog zlata
Pišemo o kriptovalutama i investicionom zlatu — sa izvorima, bez senzacionalizma.
Više o autoru →

