Coldcard propust: 1.082 bitkoina ukradena za 41 minut
Greška u firmveru od 2021. oslabila je generisanje seed fraze. Napadač je offline rekonstruisao ključeve i ispraznio 1.196 novčanika — oko 70 miliona dolara.
U noći između 29. i 30. jula, u razmaku od nepunih 41 minut, sa 1.196 bitkoin adresa nestalo je 1.082,65 BTC — po tadašnjem kursu oko 70 miliona dolara. Sve te adrese imaju istu zajedničku tačku: ključevi su im napravljeni na hardverskom novčaniku Coldcard, jednom od najcenjenijih uređaja te vrste. Napadač nije došao ni do jednog uređaja, nije bilo phishinga, nije bilo ukradene seed fraze. Ključeve je jednostavno izračunao kod kuće.
Uzrok je greška u firmveru koja postoji od marta 2021. godine. Coldcard ima namenski hardverski generator slučajnih brojeva, ali je u kodu ostala pogrešno postavljena provera: umesto da proveri da li je opcija za taj generator uključena, kod je proveravao samo da li opcija postoji. Posledica je bila da je uređaj pri pravljenju seed fraze tiho padao na rezervni softverski generator iz MicroPythona — a taj se oslanjao na serijski broj čipa i stanje sistemskog sata. Oba podatka su ili fiksna ili merljiva. Umesto astronomskog broja mogućih kombinacija, prostor se sveo na nešto što se može prosto izlistati računanjem.
| Podatak | Vrednost |
|---|---|
| Ukradeno | 1.082,65 BTC (~70,2 mil. USD) |
| Ispražnjenih adresa | 1.196 |
| Trajanje napada | 01:10–01:51 UTC, 30. jul 2026. |
| Propust u firmveru od | mart 2021. (verzija 4.0.1) |
| Efektivna entropija — Mk3 | ~40 bita (umesto 128) |
| Efektivna entropija — Mk4/Q/Mk5 | ~72 bita |
| Hitne zakrpe | 5.6.0 (Mk4/Mk5), 1.5.0Q (Q) |
Razlika u jačini po modelima je ključna. Kod Mk3 uređaja efektivna entropija pala je na oko 40 bita, što je za današnje računare trivijalno — otud i najveći deo štete. Noviji modeli Mk4, Q i Mk5 imaju sigurnosni element koji dodaje sopstvenu nasumičnost, pa im je prostor ostao na oko 72 bita: znatno teže, ali i dalje daleko ispod standarda od 128 bita. Korisnici koji su uz seed frazu koristili i BIP-39 lozinku (passphrase) uglavnom su prošli neoštećeno, jer ona ulazi u izvođenje ključa kao dodatni sloj koji napadač ne može da pogodi računanjem.
Napad je bio potpuno pasivan sa strane žrtve. Napadač je na svom hardveru generisao kandidat-seedove, izveo adrese koje bi svaki od njih dao, pa te adrese uporedio sa javnim blokčeinom. Uređaji žrtava su za sve to vreme mogli da budu isključeni i u fioci. Firma Galaxy Research, koja je mapirala ceo napad, upozorava da su pogođene adrese trajno kompromitovane i da se novi talasi mogu očekivati sve dok vlasnici ne prebace sredstva — a te transakcije se na lancu ne razlikuju od normalnih. Istraživači kompanije Block tvrde da su napadača pratili preko naloga kod jednog poznatog pružaoca blokčein podataka, čiji su interni logovi, prema njihovom navodu, odgovarali obrascu napada „do broja, vremena i redosleda zahteva”; informacije su prosleđene nadležnima. Ukradeni bitkoini i dalje stoje na četiri adrese, nepomereni.
Proizvođač, kanadska firma Coinkite, preuzeo je odgovornost — direktor Rodolfo Novak priznao je da je propust prošao kroz njihov proces provere — i objavio hitne zakrpe za sve pogođene modele. Zanimljiv je i njihov navod da sumnjaju da su napadači do propusta došli uz pomoć veštačke inteligencije, analizom starijih verzija firmvera; sama firma je, kažu, nedeljama ranije uradila sopstveni AI pregled bezbednosti „jednim od najboljih dostupnih modela” i nije našla ništa ozbiljno. Treba reći i da se procene obima ne poklapaju: Coinkite je u prvom upozorenju tvrdio da su noviji modeli van domašaja, dok ih izveštaj kompanije Block stavlja u opseg, doduše u manjoj meri.
Najvažnije za vlasnike: ažuriranje firmvera ne popravlja postojeći seed. Ključ koji je jednom napravljen na ranjivoj verziji ostaje slab zauvek — i ostaje slab čak i ako ga prebacite u novčanik nekog drugog proizvođača. Ne postoji ni test kojim biste proverili da li baš vaš seed spada u domet napada, pa svako ko je pravio ključeve na pogođenom uređaju mora da pretpostavi najgore. Coinkite preporučuje da se na zakrpljenom uređaju napravi potpuno nov seed (uz jaku BIP-39 lozinku i najmanje 99 bacanja kockice za dodatnu nasumičnost), pa da se sredstva prebace na novu adresu — prvo malim iznosom za probu. Uređaji Tapsigner, Opendime i Satscard nisu pogođeni.
Šira pouka nije da su hardverski novčanici loša ideja — i dalje su najbolji način da privatni ključ držite van interneta, o čemu smo pisali u vodiču za početnike. Pouka je da nijedan uređaj nije čarobna kutija i da se rizik ne završava kupovinom. Osnivač Binancea Čangpeng Žao (CZ) je posle incidenta poručio da i hardverski novčanici i stari, dokazani novčanici mogu imati bagove, i predložio da se sredstva raspodele na više novčanika — uz opasku da ni to nije savršeno rešenje, jer donosi svoje rizike. Praktično, to znači: ne držati sve na jednoj adresi, koristiti BIP-39 lozinku, pratiti bezbednosna saopštenja proizvođača i imati plan šta radite kada takvo saopštenje stigne.
Izvori
Uredništvo Digitalnog zlata
Pišemo o kriptovalutama i investicionom zlatu — sa izvorima, bez senzacionalizma.
Više o autoru →

