Poljska i posle trećeg veta ostala bez kripto zakona
Sejmu je nedostajalo 25 glasova da obori predsednikov veto. Poljska je članica EU koja i dalje nema nadzorni organ za kripto, a u pozadini je krah Zondacrypta.
Poljski Sejm je u petak glasao o obaranju predsedničkog veta na Zakon o tržištu kripto-imovine i nije uspeo. Za obaranje je bilo 241 poslanika, protiv 198, troje uzdržanih — a za tropetinsku većinu je trebalo 266 glasova. Nedostajalo je 25. Predsednik Karol Navrocki je na taj zakon stavio veto po treći put.
Reč je o propisu koji Poljskoj tek treba da omogući primenu evropske MiCA regulative i koji bi nadzor nad kripto tržištem stavio u ruke Komisije za finansijski nadzor (KNF). Bez njega Poljska je i dalje članica Evropske unije koja nema određen nadzorni organ za kripto, iako MiCA već važi u celoj Uniji. KNF je to i sam potvrdio istog dana.
Za korisnike i firme to nije akademsko pitanje. Poljski kripto poslovi koji hoće da rade po evropskim pravilima moraju da se registruju u nekoj drugoj članici i licencu da uvezu nazad kući. Domaći klijent ostaje bez domaćeg regulatora kome bi se žalio, a nadzor se de facto seli u inostranstvo.
| Podatak | Vrednost |
|---|---|
| Glasovi za obaranje veta | 241 |
| Protiv | 198 |
| Uzdržani | 3 |
| Potrebna većina | 266 |
| Razlika | 25 glasova |
| Po redu veto na ovaj zakon | treći |
| Procenjena šteta u slučaju Zondacrypto | najmanje 350 miliona zlota (oko 95 miliona dolara) |
| Prvi ročište poverilaca (BB Trade Estonia) | 17. septembar |
Predsednikova kancelarija tvrdi da Navrocki nije protiv regulisanja kripta nego protiv ove verzije zakona: sporni su mu troškovi koje propis nameće firmama i ovlašćenje vlasti da blokiraju veb-sajtove. On je podneo sopstveni predlog. Premijer Donald Tusk je, s druge strane, celu raspravu prebacio na teren bezbednosti — nedovoljan nadzor, kaže, otežava službama da prate novčane tokove povezane sa organizovanim kriminalom, pranjem novca i sabotažama.
Pozadina spora je propast berze Zondacrypto, ranije poznate kao BitBay. Tužilaštvo istražuje prevaru i pranje novca sa štetom od najmanje 350 miliona zlota, a istraga je spojena sa slučajem nestanka osnivača Silvestera Šušeka iz 2022. godine. Estonski sud je u avgustu proglasio bankrot kompanije BB Trade Estonia koja je vodila berzu; prvo ročište poverilaca je 17. septembra. Uhapšen je i predsednik Poljskog olimpijskog komiteta Radoslav Pjesjevič. Tusk je u parlamentu čitao delove iskaza svedoka o navodnom aranžmanu od dva miliona zlota koji vodi do fondacije povezane sa bivšim ministrom pravde Zbignjevom Ziobrom. Opozicija uzvraća da se materijal iz istrage koristi politički.
Ono što ostaje kad se skinu imena i optužbe jeste poznat obrazac: propast jedne berze se pretvara u političko oružje, a zakon koji bi takve slučajeve trebalo da spreči zapinje baš zbog te svađe. Za korisnika je pouka ista kao i kod gašenja BitMart-a i BitMEX-a — dok se sredstva drže na tuđoj platformi, ona zavise od toga ko tu platformu nadzire i da li je iko uopšte nadzire. Ako vas zanima kako se prepoznaju rizične platforme i obrasci prevare, pročitajte naš vodič.
Izvori
Uredništvo Digitalnog zlata
Pišemo o kriptovalutama i investicionom zlatu — sa izvorima, bez senzacionalizma.
Više o autoru →

